|
Kašalj je voljna ili refleksa pojava, nagla i bučna ekspiracija nakon zatvaranja glotisa, kojom se mehanizam štiti od inhalacije iritansa, eliminira sekret iz donjih dišnih puteva i sprečava bronhoaspiraciju ( udisanje čestica i predmeta u pluća ). Podražaji za receptore kašlja mogu biti upalni, mehanički, kemijski i toplinski, a centar refleksa se nalazi u produženoj moždini. Osim zaštitne uloge, kašalj može biti i štetan ( kad remeti san i odmor bolesnika, te kod raznih bolesti ).
Važno je promatrati pojavu kašlja, njegovu jačinu i trajanje, produktivnost, izgled i količinu iskašljaja, te ovisnost tog kašlja o vanjskim čimbenicima, stanju i položaju bolesnikova tijela.
Laringelani kašalj (kašalj iz grla)
Javlja se iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale ždrijela.
Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika)
Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke "laveža". Prate ga prilično jaki bolovi iza prsne kosti. Javlja se kod upale dušnika (traheje). U početku je, dok traju bolovi, suh, a slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta.
Kašalj kod bronhitisa
Kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakterizira virusne infekcije ili je, pak, žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska infekcija. Kronični bronhitis obično prate karakteristični napadi kašlja izjutra: traju dok se ne iskašlje oskudni, gusti sekret koji se tijekom noći nakupi u dišnim putovima.
Astmatski kašalj
Javlja se kod opstruktivnih bolesti (npr. astme). Obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje. Nakon napada kašlja obično se u plućima osjeti otežan izdah i sviranje u prsima.
Kašalj pri hranjenju
Napadi kašlja koji se javljaju nakon uzimanja hrane (obično tekuće) mogu značiti uspostavu veze između jednjaka i dišnog sustava (tzv. fistula), što često vidimo kod starijih ljudi kod kojih je poremećen refleks gutanja (npr. zbog Parkinsonove bolesti) također se može javljati nakon uzimanja hrane ili pića jer dio sadržaja može doći u dišni sustav.
Kašalj s primjesama krvi
Pojavu krvi u iskašljaju uvijek moramo ozbiljno shvatiti jer je česta kod tumora pluća. U tim su slučajevima napadi kašlja jaki, bez prekida, bolesnik često izgubi svijest ili poplavi. Pažljivim ispitivanjem bolesnika obično otkrijemo i druge simptome maligne bolesti. Važno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskašljaju mogu pojaviti kod svakoga jakoga i dugotrajnog kašlja zbog ozljeđivanja sluznice dišnog sustava, ali se brzo izgube.
Kašalj kod apscesa i bronhiektazija
Iskašljavanje većih količina gnojnog iskašljaja koji zaudaraju znak je raspadanja tkiva pluća kod plućnog apscesa. To može biti bolest sama za sebe ili je posljedica zatvaranja bronha stranim tijelom ili bronhijektazije, kod kojih se u vrećastim proširenjima bronha nakuplja sekret. Kašalj i količina iskašljaja znaju se povećavati promjenom položaja tijela.
Iskašljaj je sadržaj donjih dišnih puteva izbačen kašljem. Sadrži traheobronhalni sekret (sluz, epitelne stanice, strane čestice), a u određenim prilikama i gnoj (leukociti, odumrla stanice tkiva, krv, tumorske stanice i strana tijela. Ovisno o sadržaju razlikujemo izgled, količinu i zadah iskašljaja.
Makroskopski iskašljaj može biti:
- pjenušav
- sluzav
- sluzavognojan
- gnojan
- sukrvav
- krvav.
Količina iskašljaja široko varira i nepouzdan je pokazatelj (mnogi ga gutaju, a ne iskašljavaju). Količina može biti pozamašna i ponekad izrazitog mirisa.
Liječenje suhog i neproduktivnog kašlja
Treba zapravo spriječiti kašljanje ili ga svesti na minimum. To ćemo napraviti tako da se bolesnik smjesti u povišeni položaj ili u položaj u kojem je najmanji nadražaj. Treba ukloniti vanjske podražajne činitelje (prašina, dim), osigurati optimalne mikroklimatske uvijete (toplinu i vlažnost zraka), te nuditi tople napitke, mukolitike, ekspektoranse ili antitusike.
Liječenje produktivnog kašlja
Bolesnik koji iskašljava mora izbaciti taj iskašljaj pljuvanjem bilo u maramicu ili kakvu posudu. Treba također osigurati povoljne mikroklimatske uvijete (temperatura i vlažnost zraka oko 70%), nuditi obilje toplih napitaka kako bi se razrjedio iskašljaj i lakše izbacio, koristiti inhalacije, te davati mukolitike, ekspektoranse i sl. Važno je i izbjegavati nagle promjene temperature u prostorijama.
Lijekovi koji se daju kod kašljanja su :
- antitusici : sprečavaju odnosno suzbijaju kašalj (najpoznatiji je Panatus, od biljnih pripravaka Prospan,Tusifan)
- mukolitici : nastoje smanjiti konzistenciju iskašljaja i olakšati iskašljavanje( Fluimukan sirup i granule, sirup korjena bijelog slijeza, slijezov čaj, islandski lišaj, Hustagil sirup)
- ekspektoransi : pospješuju iskašljavanje.
|
