Postoji i danas uvriježeno krivo mišljenje, da mliječne zube nije potrebno liječiti, jer će ionako ispasti. Međutim, ovi zubi iako im je vijek trajanja kratak, imaju važnu funkciju. Oni čuvaju mjesto za svoje nasljednike, omogućavaju normala rast i razvoj čeljusti, omogućuju dobro žvakanje, a dobro prožvakana hrana je preduvjet za dobru probavu; osim toga zubi sudjeluju u stvaranju mnogih glasova, te omogućuju jasan i razumljiv govor. O zubima konačno ovisi i estetski izgled lica, što opet pridonosi pravilnom psihičkom razvoju djeteta.

Nicanje zubi
Nicanje zubi je fiziološki tj. prirodan proces. U trenutku rođenja već su formirani svi mliječni zubi ( njih 20 ) te, najčešće i 4 prva trajna kutnjaka. Ova osnova za zube počela se stvarati već od šestog tjedna trudnoće. Nicanje zubi počinje uglavnom od šestog mjeseca života. Najprije se pojave donji srednji sjekutići. U dobi od 8 - 10 mjeseci niču gornji srednji sjekutići, a zatim od 10 - 14 mjeseci donji, pa gornji bočni sjekutići. Iza 12 mjeseci niču gornji i donji prvi kutnjaci, iza njih oko 16 - 18 mjeseci slijede očnjaci, te na kraju oko druge godine života, kao posljednji mliječni zub niče drugi kutnjak.  Do kraja druge godine dijete bi trebalo imati sve mliječne zube.
Navedena vremena su približna, te su moguća odstupanja od 2 - 3 mjeseca. Ako vašem djetetu kasni nicanje zubi, pa oni ne počnu nicati do kraja prve godine, ili svi ne niknu do kraja druge godine, obratite se svom stomatologu, ili još bolje dječjem stomatologu ( pedodontu ) koji će napraviti pregled i eventualno napraviti RTG snimku , kako bi se ustanovilo postoje li u čeljisti osnove za zube, kao i razlog zašto nisu niknuli.
Ponekad se dijete može i roditi sa zubom. To je tzv. predmliječni zub, kojeg treba odmah izvaditi jer takav zub nema korjena , nego je tek rožnata tvorba i samo smeta dojenju. Ako se dijete rodi s mliječnim zubom, on također može smetati dojenju pa ga se često prebrusi, a vrlo rijetko vadi.

Zubi niču bez ozljede sluznice i bez krvarenja. Ponekad iznad zuba koji niče nalazimo izbočenje koje može biti bijelo zbog toga što je uslijed pritiska, zub na tom mjestu istisnuo krv. Ponekad to mjesto može biti i plavičasto, jer je zub prekinuo neku malu krvnu žilicu, pa je došlo do podljeva krvi. Te smetnje nestanu čim zub nikne. Za vrijeme nicanja zubi pritišću završetke živaca, pa dijete osjeća svrbež i gura ručice ili razne predmete u usta. Važno je da sve igračke i predmeti koje dijete stavlja u usta budu čisti i sigurni kako se ne bi ozljedila sluznica. Povećano je i lučenje sline, no teško je odrediti jeli uzrok u nicanju zubi ili u nezrelosti žlijezda slinovnica koje u tom periodu života djeteta počinju lučiti slinu. Slično je i s proljevom, pa i temperaturom. Mnoga djeca u tom periodu pužu po podu, dodiruju razne predmete koje stavljaju u usta, kao i same ručice. Budući da su ti predmeti često nečisti, na sebi imaju razne klice, može se dijete lako inficirati. Kako dijete burno reagira na sve promjene, mogu uslijed toga nastati proljevi i temperatura. Kod povišene temperature dolazi do bolje prokrvljenosti cijelog organizma, što za posljedicu ima brže izbijanje zuba. Također, treba uzeti u obzir da dijete u tom periodu započinje i s dohranom koja također može uzrokovati probavne smetnje.

Dojenje ili prehrana na bočicu?
Dojenje predstavlja najbolji način prehrane, a istovremeno utječe na pravilan razvoj žvačnih organa. Dojenje je najbolja zaštita i od sisanja prstiju. Koristi li majka zamjensko mlijeko koje priprema u bočici, važno je da se ne žurimo s prehranom i ne širimo rupice na dudi kako bi "pomogli" djetetu. Zbog pravilnog razvoja čeljusti dijete mora navlačiti dudu i time se umoriti. Osim toga, ako je rupica preširoka , zadovoljstvo hranjenja će brzo proći, dijete će se nagutati zraka, pa će dugo podrigivati, a često i povratiti jedan dio obroka. Osim samog hranjenja potreban je i rad donje čeljusti. Taj način hranjenja potiče i rast čeljusti. .
Kod prehrane na bočicu ne zaboravite obrok završiti s malo vode kako bi se isprali ostatci hrane.
Kod uvođenja dohrane važno je da majka kod pripremanja obroka posebno obrati pažnju da isti nisu slatki. Djetetov osjećaj za okus se tek razvija, pa je najbolje izbjegavati bilo kakvo zaslađivanje. Također, za zube je opasno davati djetetu zaslađeni čaj, sokove ili slična slatka pića.
Davanje slatkiša djetetu treba biti samo u sklopu redovitih obroka jer su tada ( puferske ) sposobnosti sline velike, pa je taj kolač ili slatkiš manje opasan. Dakako, nakon toga treba obavezno oprati zube. Naravno da je umjesto slatkiša bolje dati svježe voće ili povrće. Šećer iz voća vrlo brzo bude ispran, a žvakanje i voćne kiseline povećavaju izlučivanje sline, vrlo malo šećera zaostaje na zubima. Djeca koja cijeli dan žvaču voće imaju veću tendenciju oštetiti caklinu.

Treba li djetetu dati dudu varalicu?
Mala djeca vole dudati prst ili rub odjeće, prekrivača ili slično. Ako već mora dudati, onda neka to bude posebno oblikovana fiziološka duda. Ona neće štetno djelovati na razvoj čeljusti. Dudu nesmijete umakati u šećer, med ili bilo što slatko, već samo u čistu vodu. Pazite da duda leži pravilno u ustima.

Smije li dijete sisati prst?
Stjecanje navike sisanja palca, dude ili drugih predmeta češće se javlja u nedojene djece. Ova navika je u početku najvjerojatnije nastavak urođenog refleksa sisanja koje je vezano za akt dojenja. Kakve će dijete imati posljedice, ovisi o načinu i dužini sisanja, životnoj dobi, veličini predmeta, odnosno broja prstiju. Ako se navika ukloni krajem prve ili druge godine života, anomalija koja je njome uzrokovana spontano isčezne, bez ikakve druge intervencije. Za čeljust je opasno ono sisanje koje se produžava nakon treće godine života. Inzistiranje na prekidanju navike po svaku cijenu može imati suprotan efekt: njeno još upornije provođenje. Odvikavanje od dude je lakše nego od sisanja palca - prsta.

Kada dijete treba započeti s pranjem zubi?
"Što prije to bolje": znači da već kad se prvi zubi pojave u ustima možete gazom umočenom u mlaku vodu početi s njihovim čišćenjem. Kad su nikli svi mliječni zubi trebalo bi početi upotrebljavati četkicu za zube. Nakon što je dijete, gledajući vas i igrajući se "opralo" svoje zube , vi mu ih morate pažljivo i stvarno oprati. Oko četvrte godine dijete bi samo trebalo znati pravilno očetkati zube. Četkica za zube treba biti duga 12 - 15 cm, a glavica četkice 2.5 cm. Na suhu četkicu treba staviti 0.5 cm paste, odnosno što manje. Zube treba prati iza jela, navečer iza večere, a ne prije spavanja, te obavezno nakon svakog uzimanja šećera. Najvažnije je večernje pranje zubi.