|
 Trudnoća (drugo stanje, Graviditet) nastaje usađivanjem oplođene jajne ćelije u endometriji maternice. Žena koja je po prvi put trudna naziva se primipara ili primigravida, a žena koja je više puta rađala je multipara ili multigravida.
Faze začeća
Oplodnja nastaje spajanjem zrele jajne stanice i spermatozoida. Ovulacijom iz de Grafovog folikula zrela jajna stanica dospijeva u lumen jajovoda, gdje biva opkoljena spermatozoidima koji nastoje prodrijeti u nju.
Po probijanju vanjske opne jajne stanice i ulaska spermatozoida u nju, dolazi do zgušnjavanja opne koja na taj način sprječava ostale spermatozoide da prodru u nju.
Pri prodoru u jajnu stanicu dolazi do miješanja sadržaja spermatozoida s jedrom jajne stanice. Embrionalni razvitak započinje neposredno nakon oplodnje i odvija se u četiri faze:
-brazdanje
-formiranje zametnih listića
-osnivanje organa
-histološka diferencijacija organa
Oplođena jajna stanica djelovanjem peristaltičkih pokreta jajovoda i vodene struje, koja nastaje kretanjem treplji epitela u tubama, dospijeva u šupljinu maternice i tada dolazi do nidacije, odnosno implantacije oplođenog jajašca. Usađena jajna stanica naziva se začetak ili embrion. Po završenoj organogenezi, poslije trećeg mjeseca trudnoće začetak postaje plod odnosno fetus.
Trajanje trudnoće
Normalna trudnoća traje deset lunarnih mjeseci ili devet kalendarskih mjeseci, odnosno 40 tjedana ili 280 dana. Ako dođe do prekida trudnoće prije 28. tjedna, prekid se naziva pobačajem jer plod nije sposoban za vanmaternični život. Porođajem se naziva svaki prekid trudnoće poslije 28 tjedana. Prema vremenu kada se dogodi, porođaj može biti prijevremeni, na vrijeme i kasniji, a novorođenče nedonešeno (prematurus), doneseno (maturus) i preneseno (postmaturus). Nedonošče po pedijatrijskim parametrima je svako dijete manje tjelesne težine od 2500 grama.
Posteljica
Stvara se krajem trećeg mjeseca trudnoće. Ona ima veoma važnu i višestruku funkciju. Sudjeluje u razmjeni materija između majke i ploda putem difuzije i osmoze, ima zaštitnu ulogu jer štiti plod od infekcija, a također u njoj se luči progesteron- hormon koji služi za održavanje trudnoće i estrogen. Pri kraju trudnoće placenta je organ težak oko 500grama, s prečnikom od 16 do 20cm i sastavljena je od 16 do 20 kotiledona.
Dijagnoza trudnoće
Postavlja se na osnovu anamnestičkih podataka i objektivnog pregleda trudnice. Promjene u organizmu žene izazvane graviditetom nazivaju se znacima trudnoće i dijele se u tri grupe:
- sigurni znaci trudnoće
- nesigurni znaci trudnoće
- vjerojatni znaci trudnoće
Pod nesigurnim znacima podrazumijevaju se oni koji su karakteristični za trudnoću ali se jednako mogu naći i kod žena koje nisu gravidne, pa i kod muškaraca. To su mučnine, osjećaj gađenja, pigmentacija na pojedinim dijelovima kože, povećanje trbuha i bokova, promjene u raspoloženju i drugi.
Vjerojatni znaci su promjene koje se manifestiraju na spolnim organima i grudima žene. To su izostanak menstruacije, uvećanje i razmekšavanje materice, uvećanje dojki i pojava kolostruma, odnosno prvog mlijeka, likvidnost sluznice vagine i grlića materice.
Sigurni znaci trudnoće su postojanje fetusa vidljivog ultrazvučnim nalazom, slušanje srčanih tonova, opipavanje dijelova tijela ploda i prisutnost hormona trudnoće u urinu. Nakon oplodnje, u organizmu žene se nakon 7-10 dana počinju pojavljivati mjerljive koncentracije hcg, koji se može dokazivati iz urina ili krvi žene. Biološki testovi koji su se ranije koristili u dokazivanju trudnoće kao što su Galli Mainijeva reakcija, danas više nisu u upotrebi. Imunološki testovi ,koji se danas koriste, većinom su zasnovani na upotrebi latex čestica. Može se dokazati prisutnost Humanog horionskog gonadotropina, čija se polipeptidna beta subjedinica
koristi u dokazivanju trudnoće( skraćeno b-hcg) u koncentraciji od 25 ml u urinu žene, što je ekvivalent periodu između četvrtog i petog tjedna trudnoće. Uvijek se uzima se uzorak prvog jutarnjeg urina, jer je u njemu koncentracija b-hCG najveća. Također, može se napraviti i određivanje koncentracije b-hCG u krvi. Ono se radi desetog dana po ovulaciji, i koncentracija b-hCG u krvi se kod 85% normalnih trudnoća udvostručuje svakih 72 sata u ranoj trudnoći.
Razvoj pojedinih organa kod djeteta u trudnoći
Ljudsko srce počinje kucati u četvrtoj nedjelji gestacije. Putem
ultrazvuka već od šestog tjedna moguće je pratiti srčane tonove fetusa. U petom tjednu dijete ima oko 80 otkucaja u minuti, a u devetom tjednu iznose oko 165 otkucaja. Pokreti disanja opaženi su u desetom tjednu trudnoće.
Razvoj pluća kod fetusa započinje u četvrtom tjednu pojavom plućnog pupoljka. Prema većini autora bubrezi fetusa počinju funkcionirati od trećeg mjeseca gestacije, a do tog zaključka se došlo na osnovu postojanja urina u mokraćnom mjehuru ploda. Do kraja osamnaestog tjedna razvijaju se spolni organi.
|
