Adolescentski mozak

Sljedeći puta kada začujete tinejđera da kaže „Ali ja sam dovoljno star da bih sam odlučio“ možete slobodno odgovoriti „Ne,nisi!“ jer za to imate znanstvenu osnovu.

     Znanstvenici su prikaze mozgova odrasle osobe i adolescenta, dobivene magnetskom rezonancom, usporedili i došli do velikih otkrića.
Kod procesuiranja emocija odraslima je veća aktivnost u prednjem, čeonom dijelu mozga ( zaduženog za osjećaje, osobnost, misaone i motoričke funkcije ), a manja je aktivnost u amigdali ( koja je područje također za emocije, no one spontane ).

Što to znači?

Prednji dio mozga je područje za koje se smatra da je važno za kontrolu emocija i impulsa, razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog, a amigdala je dio mozga vezan uz instinktivne reakcije.
Niža aktivnost prednjeg, čeonog dijela mozga može voditi do lošije kontrole vlastitog ponašanja i emocija, dok preaktivna amigdala može biti povezana s preburnim reakcijama i donošenjem odluka.
     Pa tako rezultati pokazuju da ,dok odrasli mogu donositi racionalno odluke unatoč emocijama, tinejđerski mozak jednostavno nije dovoljno opremljen za to. A kako bi i bio kada se mora boriti sa svim mogućim hormonima koji ga zasipaju i uzrokuju oluju emocija, navalu novih potreba koje se moraju kontrolirati?

Na primjer, razmišljajući voziti se ili ne s pijanim prijateljem odrasla osoba će najčešće odlučiti ne, dok će kod tinejđera prevladati osjećaj prijateljstva i solidarnosti.
Seksualno ponašanje je jedno od rizičnijih područja kojima se bave i s čijim potrebama se hvataju u koštac.

Gledajući tako strukturu mozga i njegov razvoj može se vidjeti da se on ne razvija samo tijekom djetinjstva već i do ranih dvadesetih, a uloga nas odraslih je usmjeravati mlade u odlučivanju i određivanju granica.