Najnovije s foruma!
Svako je dijete vrijedno i jedinstveno i ima svoje potencijale koje će moći razviti tek ako se osjeća prihvaćeno i voljeno takvo kakvo jest |
| Opširnije... |
| Odgojne strategije (6-12) |
|
|
|
|
Početkom odlaska u školu djeca ulaze u srednje djetinjstvo kao uvod i pripremu za razdoblje adolescencije. Ovaj tekst objašnjava i daje uvid u neka obilježja djece 6 do 12 godina uz poneku smjernicu za roditelje i praktičan savjet. Između šeste i dvanaeste godine dječji svijet se počinje širiti, od obitelji dalje, kako se formiraju novi odnosi s prijateljima, učiteljima, starateljima i drugima. Njihova se iskustva proširuju, mnogi čimbenici mogu promijeniti dječje djelovanje i utjecati na njihovo snalaženje u svijetu. Neke situacije mogu biti stresne i utjecati na samopoštovanje. Tijekom ovog razdoblja djeca se različito razvijaju, neka djeluju zrelije a neka nezrelije. Na ponašanje utječu raspoloženje, iskustva s određenim ljudima ili čak događaji tijekom dana. Roditelji se počinju preispitivati jesu li bili dobri i jesu li uspjeli dijete pripremiti i odgojiti da uspije u životu. Do tog trenutka oni su bili jedini autoritet i izvor informacija no sada ih djeca počinju preispitivati, kao i njihove radnje. Zadaća roditelja je podržati djecu i njihovu samostalnost a i pripremiti se na detaljnija ispitivanja kada odgovori i nisu tako jednostavni. Djeca sve manje vremena provode s obiteljima. Odlazak u školu je nova rutina pa je moguće javljanje straha od novih situacija i pritiska vršnjaka kao novih stresora. SOCIJALNI I EMOCIONALNI RAZVOJ Povećava se samostalnost i to testiraju odgovaranjem i pobunama. Normalni su strahovi od nepoznatog, neuspjeha, smrti, obiteljskih problema i odbacivanja. Prijatelji mogu živjeti u susjedstvu i najvjerojatnije su istog spola. Ima oko petoro prijatelja i najmanje jednog „neprijatelja“ koji se mijenja iz dana u dan. Jasniji su im pogledi i mišljenja drugih. Manje se frustriraju ako im treba duže za izvršenje nekog zadatka. Oslanjaju se na mišljenja vršnjaka. Važno je biti prvi i pobijediti, nesretni su ako izgube. Lako im je povrijediti osjećaje. Često se vežu uz nekog drugog odraslog osim roditelja ( učitelj, trener ) i trudit će se udovoljiti toj osobi. Dobro i loše je definirano kao ono što obitelj dozvoli i ne dozvoli. TJELESNI RAZVOJ Rast je sporiji no stabilniji. Krajem djetinjstva se tijelo mijenja zbog nadolaska puberteta. Shvaćaju razlike između dječaka i djevojčica. Teško im je balansirati između mirnijih i življih aktivnosti. Koordinacija i kontrola mišića je u početku nejednaka. Manji mišići se brzo razvijaju pa više uživaju u sviranju, građenju i slično. Ispadaju mliječni zubi i zamjenjuju ih trajni. KOGNITIVNI RAZVOJ Djeca počinju razmišljati o svojem ponašanju i vide posljedice svojeg djelovanja. Počinju čitati i pisati i do kraja ovog razdoblja bi trebali biti vješti u tome. Promišljaju o svojem djelovanju i znaju objasniti prošla događanja kao na primjer zašto su zakasnili u školu. Najbolje uče kroz aktivnosti a ne kroz samo slušanje. Ponekad će ostaviti projekte nedovršenima, ovisno o duljini koncentracije. Kapacitet pamćenja im je veći jer su neke rutine automatizirane i ne moraju više misliti na njih ( pranje zubiju, kupanje itd ) Neka djeca žele naći načine zarađivanja novca. MORALNI RAZVOJ Razvija se kroz iskustvo. Ako dijete zna što je prihvatljivo onda će tako i postupiti. Odrasli moraju biti model brižnosti, razgovarati s djecom, stvoriti ozračje razumijevanja, empatije i poštivanja. Sve to dijete može pokazati u životnim situacijama, a odrasli mogu i sami improvizirati takve situacije u kojima će djeca vježbati iskazivanje brige i dobrih djela. Najvažnije što dolazi na kraju je prihvaćanje i odobravanje, pohvala koja budi ono najbolje u drugima. PRAKTIČNI SAVJETI ZA RODITELJE SOCIJALNI I EMOCIONALNI RAZVOJ Potičite nenatjecateljske igre, posebice u početku, i pomognite djeci odrediti individualne ciljeve. Dajte mnogo pozitivne pažnje i pomognite im da sami odrede pravila. Učite ih samokontroli i pravilnom odlučivanju, strpljenju, dijeljenju, poštivanju drugih i objasniti njihovu važnost. Podučite ih kako učiti na kritikama, pitanjima – Kako bi to mogao napraviti sljedeći put? Pohvalite za uspjeh. TJELESNI RAZVOJ Važno je da djeca budu ponosna na ono što jesu. Izbjegavajte podjelu na muške i ženske poslove, pustite ih da ih sami biraju. Napetost umanjuju kroz igru pa mogu biti jako aktivna iako su umorna – potičite mirnije aktivnosti kao čitanje, crtanje, slagalice prije spavanja. MENTALNI RAZVOJ Možete ih pitati „Što ako...“ ili „Kako bi to mogli riješiti?“ i time poticati sposobnost rješavanja problema. Sposobnost redanja, čitajući znakove, sastavljanjem popisa, brojeći cijene. Ponuditi pomoć kako bi ju i sami naučili nuditi. KUĆANSKI POSLOVI Djeca se žele osjećati korisnima pa im pomognite i odredite im neka primjerena zaduženja i obveze. Neka ih sama izaberu, ako je to moguće a za njihovo konstantno izvršavanje mogu biti plaćeni i džeparcem. Novac postaje važan jer djeca razumiju njegovu važnost u društvu. Zarađivanje džeparca je dvosmjerni dogovor; djeca pristaju na rad, uz pomoć malih podsjetnika, a zauzvrat će biti plaćeni. Popisi sa slikama zadataka i označavanje što je izvršeno mogu pomoći da se sjete što treba. STRES je dio svakodnevice i djeca ga osjećaju sve ranije no kako prepoznati njegove simptome? Ovisi o dobi, sposobnosti njegova rješavanja, duljini trajanja stresne situacije, jačini, i koliko potpore dobivaju u obitelji. Kod PREDŠKOLACA neka ponašanja koja se mogu javiti su nekontrolirani plač, anksioznost, drhtanje, problemi u prehrani i spavanju. Mogu ponovo početi sisati palac, gristi, plašiti se naglih i glasnih zvukova. Pošto osjećaji tuge i frustracije u njima rastu a oni nam ih ne mogu opisati, mogu postati agresivna ili imati noćne more. ŠKOLSKA DJECA su najčešće plačljiva, agresivna, javljaju se nova ponašanja, gube koncentraciju, žale se na školu,povlače se u sebe, javljaju se glavobolje ili trbobolje, gube apetit ili često mokre. Kod ADOLESCENATA se javlja bunt i revolt, neodgovorno se ponašaju a znaju otići i u ekstremna ponašanja koja su i rizična ( konzumiranje droge, izostajanje iz škole, želja za samoubojstvom ). Djeca bolje reagiraju na stres ako imaju obitelj kao sigurno gnijezdo i okolinu koja ih podupire. Ono što je bitno je da imaju – zdrav odnos s najmanje jednom odraslom osobom, dobro razvijene socijalne vještine, sposobnost rješavanja problemskih situacija, osjećaj svrhovitosti, pozitivno mišljenje o sebi, sposobnost dulje koncentracije, posebne interese i hobije. Ne trebate biti psiholog da biste pomogli djetetu boriti se sa stresom. Kako pomoći? Primjećujte ih i njihove promjene u ponašanju. Hvalite ih, budite pozitivni, pokažite da vam je stalo. Prepoznajte osjećaje, objasnite im da je u redu ono što osjećaju; ljutnju, samoću ili strah; pomognite im da objasne i opišu osjećaje i da ih se ne srame. Često razgovarajte. Naučite ih tehnikama opuštanja i disanja. Uključujte ih u poslove da se osjećaju bitnima. Pokažite im da ih volite bez obzira na uspjeh ili neuspjeh. Zajedno radite, čitajte, igrajte se, plešite. Poštujte ih, pokažite da je i njihovo mišljenje bitno. Ne očekujte da se djeca ponašaju kao odrasli.
|

Pogledajte i pridružite nam se, te podijelite s nama Vaše naj fotke i svojim glasovima izaberite Naj Fotku mališana. Slika malog pobjednika biti će na naslovnici našeg portala. Svakog prvog u mjesecu započinje novi natječaj i nova prilika da vaš mališan osvane na početnoj strani portala Mali-Veliki Svijet. Naime ukoliko želite sudjelovati u natječaju potrebano je da se logirate na našem FORUMU te pročitate pravila natječaja. Hvala na razumjevanju!
Traže se volonteri
Traže se volonteri za online pomoć djeci žrtvama nasilja!!
Ponude na mail : kontakt@bebe-i-mi.com
Baby centar- anketa!
SAVJETOVALIŠTE
Potrebna vam je pomoć? Savjet? Neznate kome se obratiti? Naš stručni tim ovdje je za sva vaša pitanja.

-POMOĆ PSIHOLOGA
-POMOĆ ODGAJATELJICE
-POMOĆ IZ LJEČNIČKE ORDINACIJE









