Rastu nam zubi! PDF Ispis E-mail

Rast zubi počinje u fetalno doba između 6 i 10 tjedna trudnoće.
Germinalni centri svih mliječnih i trajnih zuba su prisutni pri rođenju.
Na rast mliječnih zubi , njihov oblik i strukturu utječe prehrana majke za vrijeme trudnoće.

Vrijeme kad izbijaju mliječni zubići vrlo je individualno i promjenjivo. Prvi izbijaju najčešće oko 5.-6.mjeseca života pa do 10.mj.
Događa se da prvi zubić izbije oko 2.-3. mjeseca života ili još rjeđe da se dijete rodi sa jednim ili dva sjekutića.
Ti zubi kasnije ispadnu i na njihovo mjesto dolaze novi mliječni zubi.
Mliječni zubi niču u intervalima i grupama od 2-4 mjeseca.
Vrijeme nicanja je različito i promjenjivo.
Najčešće niču donja dva sjekutića i to u dobi od 6.-8.mjeseca.
Zatim dva gornja sjekutića  i to između 9.-10 mjeseca života, slijede dvije gornje dvojke između 10.-12.mjeseca i dvije donje dvojke između 12.-14.mjeseca života.
Dva gornja pretkutnjaka niču između 14.-16.mjeseca i dva donja pretkutnjaka između 16.-18.mjeseca života.
Očnjaci: dva donja i dva gornja pojavljuju se u dobi od 24.-26.mjeseca.
I tako dijete u dobi od dvije godine ima 20 mliječnih zubi.
Zakašnjelo nicanje zubi može se povezati sa rahitisom ili poremećajem rada  tiroidne žlijezde.

POPRATNI ZNACI IZBIJANJA ZUBI MOGU BITI:
-povećano lučenje žlijezda slinovnica
-otečenosti bolnost desni
-razdražljivost
-nesanica
-lagano povišena temperatura
-odbijanje jela
-učestalije stolice različite konzistencije

Kako pomoći djetetu?
Nabavite pomagalo kojim će dijete trljati zubno meso i ublažavati fazu izbijanja zubi.
Povremeno možete dati i analgetik (npr. Lupocet) kod jakog plača i kod pojave temperature.
Na tržištu postoje različiti gelovi i kapi za masažu zubnog mesa.
Možete nabaviti i jantarnu ogrlicu koja će putem kristalića smanjiti i ublažiti simptome izbijanja zubića.

Nažalost, još uvijek je uvriježeno mišljenje da mliječne zube ne treba čuvati, jer će ih zamijeniti trajni nasljednici.
Točno je da će mliječne zube zamijeniti trajni, međutim apsolutno je netočno da mliječni zubi ne zaslužuju jednaku brigu kao i trajni. Naime, mliječni zubi imaju višestruko važnu funkciju: oni čuvaju mjesto za svoje nasljednike; potiču normalan rast i razvoj čeljusti; omogućuju žvakanje, što je preduvjet za dobru probavu; sudjeluju u stvaranju glasova te razvoju jasnoga i razumljivoga govora; bitno utječu i na estetski izgled lica, što pridonosi pravilnom psihičkom razvoju djeteta.
Učestalo i dugotrajno izlaganje mliječnih zuba tekućinama koje sadrže šećere, u što osim sokova i zašećerenih čajeva ubrajamo i majčino i obično mlijeko, može dovesti do nastanka karijesa već u najranijoj dobi.
Stoga nije dobro djecu uspavljivati i umirivati hraneći ih ili napajajući zaslađenim tekućinama neposredno pred odlazak na spavanje. Kada se dijete doji ili hrani na bočicu, poželjno je svaki obrok završiti s malo vode kako bi se isprali ostaci hrane.

ODRŽAVANJE ORALNE HIGIJENE

Mnoge roditelje muči pitanje kada početi s higijenom usne šupljine djeteta.
Krovna američka stomatološka udruga - "American Dental Association" preporučuje da se s higijenom usne šupljine počne već nekoliko dana nakon rođenja.
Iako je ovaj odgovor možda neočekivan i zbunjujući, jer se prvi zubi u ustima pojavljuju tek sa šest mjeseci, ta preporuka ima smisla uzme li se u obzir činjenica da ostaci hrane, bakterije i naslage na sluznici usta mogu oštetiti zube već u samom procesu nicanja.
Da se to ne bi dogodilo, preporučuje se nakon svakog hranjenja bebi isprati usta vodom ili nekom nezaslađenom tekućinom te unutrašnjost usta obrisati čistom gazom kako bi se mehanički uklonili ostaci hrane.
Čim se zubi pojave u usnoj šupljini treba ih početi nježno četkati mekanom četkicom koja je svojom veličinom prilagođena dobi djeteta i vodom, bez uporabe zubne paste.
U dobi iznad dvije godine može se početi primjenjivati manja količina dječje zubne paste koja sadrži fluoride (dovoljno je na četkicu staviti količinu paste koja odgovara veličini zrna graška).
Pri kupnji zubne paste za dijete svakako treba pročitati deklaraciju proizvođača jer neke dječje zubne paste zbog svog sastava nisu preporučljive za djecu mlađu od šest godina. Naime, djeca do šeste godine života nemaju u potpunosti razvijen refleks gutanja, a zubnu pastu nije dobro gutati.
Postoje li bilo kakve nedoumice u vezi s izborom zubne paste za dijete, najbolje je posavjetovati se sa stomatologom.
Prilikom pranja zuba malom djetetu bez zubne paste, samo s navlaženom četkicom, glava djeteta treba biti tako položena da roditelj u svakom trenutku može jednostavno pratiti kretnje četkice u unutrašnjosti usne šuplji- ne. Po završetku pranja, neovisno je li ono obavljeno sa zubnom pastom ili bez nje, obvezno usta treba isprati vodom. U razvijanju i prihvaćanju oralno-higijenskih na- vika kod djeteta koje je u dobi da samostalno može prati zube, dobro je da roditelj i dijete istodobno peru zube, jer dijete voli oponašati roditelje.
Poželjno je da roditelj uvijek provjeri da li su zubi dobro oprani, a ako nisu da dijete precizno poduči kako da to sljedeći put napravi bolje.
Djeca mogu samostalno početi prati zube već u dobi od šest ili sedam godina, no poželjno je da se kvaliteta pranja nadzire barem do 10. ili 11. godine.

NEPODESNE ORALNE NAVIKE

Nepodesnim oralnim navikama se smatraju svi oni vanjski čimbenici koji mogu nepovoljno utjecati na razvoj zubnih lukova i postav zuba u njima. Kod male djece tu najčešće ubrajamo sisanje prstiju i/ili drugih predmeta poput ruba odjeće, pokrivača, gaze i sl.
Sisanje je jedan od prirodnih dječjih refleksa koji postoji još prije rođenja jer djeca sišu svoje prste i u majčinoj utrobi. Po rođenju sisanje im daje osjećaj sigurnosti, zadovoljstva i sreće te im pomaže da upoznaju svijet oko sebe.
Stoga se s vremenom broj stvari koje su pogodne za sisanje povećava, pa osim vlastitog prsta dobro dođe i duda-varalica te mnogi drugi predmeti koji dospiju u ruke djeteta. Sisanje se kao potencijalno nepodesna navika češće susreće kod djece koja su umjetno hranjena.
Kod njih sisanje prsta označuje nastavak urođenog refleksa sisanja čije je upražnjavanje izostalo prilikom dojenja.
Iako sisanje ima koristan i umirujući učinak na dijete, nije dobro ako ga dijete prakticira nakon četvrte godine života i već ga tada treba poticati da prestane sa sisanjem. Naime, ako dijete ne prestane sisati (vlastite prste, dudu-varalicu ili neki drugi predmet) do nicanja trajnih prednjih zuba (niču oko šeste godine), sisanje se smatra nepodesnom navikom. Sisanje u toj dobi može uzrokovati ozbiljne probleme s rastom čeljusti, postavom zuba i oblikom nepca, kao npr. otvoreni zagriz, istureni gornji zubi, visoko nepce itd.
Neka djeca samo pasivno drže svoj prst u ustima, što i nije toliko opasno, dok neka druga prilikom držanja prsta u ustima izvode intenzivne kretnje sisanja, što nije dobro.
Aktivno od pasivnog sisanja možemo razli- kovati po zvuku koji se javlja kada djetetu izvučemo prst iz usta. Naime kod aktivnog sisanja prilikom naglog izvlačenja prsta iz usta nastaje određeni zvuk (plump) što znači da je prst bio gotovo vakuumiran uz nepce i/ili sluznicu.
Da bi se dijete odviklo od sisanja, nije dobro kažnjava- ti ga za svaki pokušaj sisanja, nego je učinkovitije nagraditi ga za svako nesisanje.
S obzirom na to da je sisanje nerijetko posljedica emotivne gladi te osjećaja nesigurnosti i straha, roditelji trebaju pronaći način i pomoći djetetu da se osjeća sigurno, prihvaćeno i ugodno. Pokaže li se sisanje tvrdokornom navikom koju je teško iskorijeniti, potrebno je konzultirati stomatologa i pedijatra koji poznaju još neke druge, učinkovitije metode.
Iako je sisanje najrasprostranjenija nepodesna navika, na razvoj čeljusti mogu loše utjecati i neke druge navike poput griženja jezika, disanja na usta, nepravilnog položaja prilikom spavanja i dr.
Učestalim i dugotrajnim grizenjem jezika ispunjava se prostor između gornjega i donjega zubnog niza što do- vodi do nastanka otvorenog zagriza pri kojem se zubi gornjega i donjega zubnog niza ne mogu dodirnuti.
Pri disanju na usta usne nisu u dodiru, a to dovodi do neravnomjerne napetosti između vanjskih mišića usnog otvora i mišića obraza.
Ta neravnoteža može uzrokovati povučenost donje čeljusti prema natrag ili promjenu položaja bočnih zuba.
Osim toga, roditelji moraju voditi računa o tome da dijete ne spava uvijek s istim položajem glave, jer ako uvijek spava na istoj strani i ako stavlja ruku ili neku igračku pod obraz mogu nastati anomalije čeljusti i položaja zuba.
< «   » >
 

PNIKIN TRUDNIČKI DNEVNIK

 

FORUMAŠICA MJESECA!!!

Nagradna igra je u tijeku,pridružite nam se i osvojite fantastičnu nagradu;

Foto panel long dimenzija 60x30 ili 90x20 cm sa zaštitnom folijom po želji i dostavom bilo gdje u Hrvatskoj.

Hvala našem i vašem -Maliveliki foto studiu- iz Šibenika.

 

 

SPONZORI NATJEČAJA!

 

Babby Boom shop

          

 

 

Pogledajte i pridružite nam se, te podijelite s nama Vaše naj fotke i svojim glasovima izaberite Naj Fotku mališana. Slika malog pobjednika biti će na naslovnici našeg portala. Svakog prvog u mjesecu započinje novi natječaj i nova prilika da vaš mališan osvane na početnoj strani portala Mali-Veliki Svijet. Naime ukoliko želite sudjelovati u natječaju potrebano je da se logirate na našem FORUMU te pročitate pravila natječaja. Hvala na razumjevanju!

Drvene didaktičke igračke

 

  Drvene didaktičke igračke

  Logopedski kabinet

 

Traže se volonteri

 

Traže se volonteri za online pomoć djeci žrtvama nasilja!!  

            

Ponude na mail :   kontakt@bebe-i-mi.com

Sve što vas zanima vezano za bebe, djecu, odgoj, roditeljstvo, dojenje, tegobe, zdravlje, trudnoću, porod... možete pitati i tražiti savjet na našem 

Baby centar- anketa!

SAVJETOVALIŠTE

Potrebna vam je pomoć? Savjet? Neznate kome se obratiti?  Naš stručni tim ovdje je za sva vaša pitanja.

 


-POMOĆ PSIHOLOGA                       
-POMOĆ ODGAJATELJICE                  
-POMOĆ IZ LJEČNIČKE ORDINACIJE

-POMOĆ PRAVNIKA